Poslovne vijesti - Slovenija

Međunarodna financijska institucija sa sjedištem u Londonu napisala je da je gospodarstvo u Sloveniji u prvoj polovici godine prevladalo razdoblje stagnacije i ojačalo za oko jedan posto.

Deficit kao 2025.

Industrijska proizvodnja i ulaganja u početku su bili opterećeni neizvjesnošću oko globalne trgovine, ali rast je podržalo građevinarstvo.

Inflacija je prošle godine u prosjeku iznosila oko 2,5 posto, dok se rast plaća ubrzao na sedam posto. Potonje odražava reformu plaća u javnom sektoru i značajan nedostatak radne snage usred još uvijek niske nezaposlenosti.

Deficit opće države prošle je godine neznatno porastao, više nego udvostručivši se na 2,4 posto BDP-a, potaknut višim plaćama u javnom sektoru. Sličan deficit očekuje se i ove godine.

Kako EBRD ističe, Slovenija je i dalje snažno uključena u švicarski farmaceutski lanac opskrbe, a nedavni trgovinski sporazum između SAD-a i Švicarske, kojim je utvrđeno ograničenje carina na farmaceutske proizvode od 15 posto, ublažio je rizike povezane s prethodno najavljenom carinom od 39 posto.

Očekuje se da će rast realnog BDP-a ojačati na 2,2 posto ove godine i 2,4 posto u 2027. godini, uz podršku ubrzane apsorpcije sredstava EU i oporavka privatne potrošnje.

Prognoza rasta regije EBRD-a od 3,6%

Za regiju EBRD-a, koja uključuje Bliski istok, Sjevernu Afriku i Srednju Aziju, kao i neke zemlje u subsaharskoj Africi, sada se predviđa rast od 3,6% ove godine, a očekuje se da će se rast sljedeće godine ubrzati na 3,7%. EBRD je revidirao svoju prognozu za ovu godinu za 0,2 postotna boda.

U novom izvješću, institucija navodi da geopolitičke napetosti i trgovinski sporovi ostaju značajan čimbenik, ali njihov utjecaj na globalnu trgovinu bio je manje izražen nego što se u početku očekivalo.

Brze prilagodbe globalnim lancima opskrbe i rastuća potražnja za proizvodima i uslugama povezanima s umjetnom inteligencijom podržale su gospodarski zamah u mnogim gospodarstvima EBRD-a. Međutim, banka ističe da puni utjecaj američkih tarifa možda još nije vidljiv.

„Gospodarstva u regijama EBRD-a pokazala su se otpornijima nego što su mnogi očekivali usred stalnih trgovinskih napetosti“, rekla je glavna ekonomistica EBRD-a Beata Javorbcik.

EBRD predviđa rast od 2,9 posto za zemlje srednje Europe i Baltika ove godine, koji će se usporiti na 2,7 posto u 2027. godini. Za jugoistočne države članice EU predviđa rast od 1,5 posto ili 2,3 posto, za zapadni Balkan 3,1 posto ili 3,5 posto te za središnju Aziju 5,6 posto ili 5,3 posto ove i sljedeće godine.

Za istočnu Europu i Kavkaz EBRD predviđa rast od 2,9 posto ove godine, ubrzavajući na 3,9 posto sljedeće godine. Za Tursku predviđa rast od 4,0 posto ili 4,5 posto.

Očekuje se da će gospodarstva južnog i istočnog Mediterana ove godine porasti za 4,2 posto, a 2027. za 4,1 posto. BDP u zemljama subsaharske Afrike ove godine trebao bi porasti za pet posto, a sljedeće godine za 4,9 posto.